Autoportret oko 1924.
http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=36716

Pohađao je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu kod Mencija Clementa Crnčića (1908. – 1910.). Tada dolazi pod utjecaj Meštrovića i jake kasnosecesijske stilizacije te izlaže s grupom "Medulić" 1910. godine u Zagrebu te s Meštrovićevim krugom na Međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine.
Od 1910. godine studirao na Akademiji u Münchenu prvo crtanje, a zatim slikanje, gdje je i diplomirao 1913. godine. Odlazi u Pariz gdje boravi i studira između 1913. i ... Opširnije 1914. godine.
Nakon početka rata dolazi u Zagreb gdje 1915. godine otvara Modernu slikarsku školu, a godinu dana kasnije počinje predavati na Privremenoj visokoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kasnije Akademiji likovnih umjetnosti, gdje će ostati sve do umirovljenja 1961. godine. Razdoblje Prvog svjetskog rata i poraća obilježava njegov osebujni ekspresionistički stil, koji se primiruje 1920-ih godina, da bi se u narednom desetljeću ponovno očitovao u primorskim pejzažima vangoghovski uznemirena rukopisa. Od četvrtog desetljeća ulazi u fazu kolorističkog realizma uglavnom slikajući pejzažne cikluse te problematizirajući pitanje hrvatskog nacionalnog izraza. Zajedno s Vladimirom Becićem i Jerolimom Mišeom osniva 1929. godine "Grupu trojice" koja se 1936. godine preimenuje u "Grupu hrvatskih umjetnika". Povijest umjetnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1932. godine. Objavljivao je članke u dnevnom tisku, izdao nekoliko knjiga na temu hrvatske umjetnosti, bavio se likovnom kritikom, bio je urednik Bulletina Instituta za likovne umjetnosti JAZU.
Osim slikarstvom i pedagoškim radom bavio se i scenografijom, godine 1920. organizira i vodi u Zagrebu prvo hrvatsko lutkarsko kazalište Teatar marioneta. Za svoj scenografski rad osvojio je 1925. godine Grand prix na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu.
Autor je prvog postava Moderne galerije u Zagrebu, koncipirao je i postave brojnih drugih muzeja i galerija, poput Strossmayerove galerije u Zagrebu 1947. godine. Za izložbe koje organizira često likovno rješava i plakat, a likovno je opremio i preko 200 književnih izdanja.